doc. prim. dr.sc. Irena Bralić, dr. med.
CV
doc. prim. dr.sc. Irena Bralić, dr. med.
specijalist pedijatrije,
viši znanstveni suradnik
specijalist pedijatrije,
viši znanstveni suradnik
Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala 1985., magistrirala 1999., 2008. doktor medicinskih znanosti iz područja biomedicine i zdravstva, grana pedijatrija, primarijat 2008. Sudjeluje na dodiplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i na Zdravstvenim studijima Sveučilišta u Splitu, te na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Zagrebu i Rijeci. Područje užeg stručnog interesa preventivni programi u pedijatriji, rast i razvoj, pretilost. Koautor i stručni urednik najboljeg nastavnog štiva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu 2018/2019. „Tranzicijska medicina“, koautor i stručni urednik sveučilišnih udžbenika «Prevencija bolesti u dječjoj dobi», sveučilišnog priručnika «Cijepljenja i cijepiva» . Autor 14 poglavlja u udžbenicima iz pedijatrije, 23 u recenziranim pedijatrijskim priručnicima. Publicira u indeksiranim domaćim i stranim časopisima, pozvani predavač na brojim stručnim i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i svijetu. Voditelj znanstvenog projekta Ministarstva znanosti Republike Hrvatske «Sekularne promjene dobi menarche i pojava pretilosti tijekom puberteta», voditelj tečajeva 1. kategorije trajne izobrazbe liječnika iz ciklusa «Novi izazovi u pedijatriji». Nositelj predmeta „Pedijatrija u uvjetima primarne zdravstvene zaštite“ i „Tranzicijska medicina“ na poslijediplomskom studiju iz pedijatrije, te izbornog predmeta „Izazovi preventivne medicine-lica i naličja cijepljenja“ na studiju medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Član European Society for Social Pediatrics, Coalition for Life-Course Immunisation (2018-), član Upravnog odbora Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju (2013. -2017.), član Upravnog odbora Hrvatskog pedijatrijskog društva (2017.- 2021.), Predsjednica Ogranka Split Hrvatskog pedijatrijskog društva (2013.-2017.), član Povjerenstva za znanost HPD-a (2013.-2021.), član radne skupine Ministarstva zdravstva specijalističkog usavršavanja iz pedijatrije (2019. -2023).
ISHODI UČENJA
RAST I PREHRAMBENE POTREBE U DJEČJOJ I ADOLESCENTNOJ DOBI
doc. prim. dr. sc. Irena Bralić, dr. med.
specijalist pedijatrije
Rast je temeljno kvantitativno, multifaktorsko obilježje dječje i adolescentne dobi. Na rast utječu antropometrijska obilježja roditelja, paritet, duljina gestacijske dobi, prenatalni, perinatalni i postnatalni morbiditet, socijalno -ekonomske, kulturološke prilike u kojim dijete odrasta, prehrana i dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi. Zdravo dijete koje odrasta u primjerenim uvjetima raste očekivanim, optimalnim tempom. Tempo linearnog rasta kao i rasta i razvoja po organskim sustavima razlikuje se u odnosu na razvojnu dob. Rast i razvoj najintenzivniji su tijekom intrauterinog, dojenačkog i adolescentnog razdoblja.
Prehrana tijekom dječje i adolescentne dobi ima za cilj omogućiti optimalan rast i razvoj, spriječiti pojavu pothranjenosti, pretilosti, poremećaja hranjenja i nastanak deficitarnih bolesti. Hranom se u organizam unosi energija nužna za bazalni metabolizam, specifično dinamsko djelovanje hrane, nadoknadu energije izgubljene ekskretima kao i onu potrebnu za tjelesnu aktivnost. Energetske potrebe ovise o djetetovu spolu, tjelesnoj masi, visini i tjelesnoj aktivnosti. Zbog intenzivnijeg rasta i tjelesne aktivnosti tijekom dojenačke i adolescentne dobi rastu i energetske potrebe. Ravnoteža energetskog unosa i potrošnje rezultira normalnim rasponom tjelesne mase, visine i indeksa tjelesne mase. Višak energije skladišti se u masnom tkivu. Masno tkivo je hormonski vrlo aktivno. Pretilost nastaje povećanim unosom i smanjenom potrošnjom energije. Pretilost u dječjoj i adolescentnoj dobi rizični je čimbenik za pretilost u odrasloj dobi i niz pretilosti pridruženih kroničnih bolesti iz čega i proizlazi klinički i javno-zdravstveni značaj njene prevencije. Nasuprot tome energetski deficit dovodi do pothranjenosti često praćen i specifičnim deficitarnim bolestima. Kronično bolesna djeca mogu zbog smanjenog unosa energije biti u znatnom energijskom i nutritivnom disbalansu.
Na redovnim sistematskim pregledima pedijatri imaju mogućnost longitudinalnog praćenja rasta i razvoja djeteta, pravodobne intervencije u slučajevima odstupanja, te savjetovanja roditelja o prehrani i prevenciji zaraznih i nezaraznih bolesti. Optimalan rast označuje se rasponom vrijednosti prikazanim percentilnim krivuljama za spol i dob ili sa z-vrijednosti. Praćenje rasta osobito je značajno za prijevremeno rođenu i kronično bolesnu djecu budući da indirektno pokazuju uspješnost medicinskih intervencija. Odstupanja od očekivanog porasta tjelesne mase, duljine/ visine, opsega glave ili indeksa tjelesne mase upućuju na potencijalne zdravstvene poteškoće. Tijekom dječje i adolescentne dobi