Martina Šepetavc, mag.pharm.

Diplomirala na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu te nakon pripravničkog staža i položenog stručnog ispita prošla karijerni put od farmaceuta suradnika preko voditelja ljekarne do današnje pozicije voditeljice Centra ekspertize u ljekarničkoj ustanovi Farmacia.

Odgovorna za organizaciju i provedbu stručnog razvoja te razvoja kompetencija magistara farmacije i farmaceutskih tehničara u ZU Farmacia te odgovorna osoba za razvoj i kontrolu kvalitete procesa u ljekarnama. Nositeljica je projekata razvoja i implementacije dodatnih kognitivnih usluga u ljekarnama, organizacije javnozdravstvenih akcija te urednica časopisa kojeg izdaje ZU Farmacia.

U Hrvatskom farmaceutskom društvu od 2014. godine obnaša funkciju predsjednice Sekcije za javno ljekarništvo te je članica Upravnog odbora, a od 2020. godine članica Izvršnog odbora Sekcije za onkološku farmaciju. Članica je organizacijskih odbora Savjetovanja farmaceuta i kongresa.

U Hrvatskoj ljekarničkoj komori članica je Vijeća komore, savjetnica predsjednice Komore za područje javnog ljekarništva, aktivno doprinosi radu stručnih povjerenstava na području dodatnih usluga te je članica ispitne komisije za priznavanje inozemnih kvalifikacija.

Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu kao vanjski suradnik sudjeluje u nastavi na 5. godini na kolegijima Ljekarnička skrb, Farmakoterapija dermatoloških poremećaja i Cijepljenje u ljekarničkoj praksi.

Članica je ispitne komisije za stručni ispit farmaceutskih tehničara pri Ministarstvu zdravstva.

Pozvani predavač na skupove, autor brojnih stručnih članaka te aktivni sudionik u projektima stručnih institucija poput Hrvatskog ljekarničkog kompetencijskog okvira i programa za stručno osposobljavanje studenata 5.godine farmacije.

Dobitnica brojnih nagrada od kojih su najznačajnije nagrade HALMED-a za posebni doprinos prijavi nuspojava lijekova (2010.-2013.), nagrada Hrvatske udruge za sigurnost pacijenata za projekt Osobni ljekarnik (2013.), diploma Hrvatskog farmaceutskog društva za istaknut rad u struci (2017.), nagrada Hrvatskog farmaceutskog društva za najbolji projekt u području ljekarničke skrbi u Hrvatskoj vezano uz medikacijske pogreške (2018.) te nagrada Hrvatskog farmaceutskog društva 'mr.ph. Antun Karlovac' za znatno unapređenje farmaceutskog stručnog rada (2021).

Dodaci prehrani su široko upotrebljavani proizvodi s ciljem ostvarivanja povoljnog učinka na sveukupno zdravlje organizma. Prema važećem Pravilniku o dodacima prehrani Republike Hrvatske, dodacima prehrani smatraju se pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu u cilju održavanja zdravlja. Hranjivim tvarima smatraju se vitamini, minerali, aminokiseline, esencijalne masne kiseline, vlakna, organi i ekstrakti biljnih vrsta, mikroorganizmi, jestive gljive, alge, pčelinji proizvodi i druge tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom (1).

Iako je industrija vitamina i dodataka prehrani sve više usmjerena na rastuću stariju populaciju s više proizvoda usmjerenih na zdravo starenje, pedijatrijski i prenatalni dodaci sve se više koriste za optimizaciju zdravog tjelesnog i mentalnog razvoja od začeća pa sve do adolescencije (2). Izbijanje pandemije COVID-19 podsjetilo je hrvatske građane na važnost zdravog imunološkog sustava i mnogi su odlučili uzimati vitamine kako bi izbjegli infekciju ili ublažili najgore simptome COVID-19 što se odrazilo i na porast potražnje dodataka prehrani za djecu. (3)

Istraživanja su pokazala da unatoč sve većoj proizvodnji i potrošnji dodataka prehrani, dokazi o njihovoj sigurnosti, kvaliteti i učinkovitosti izostaju. Zbog često upitne kvalitete dodataka prehrani, bilježimo brojne varijacije u sastavu između serija proizvoda, kao i znatna odstupanja od deklariranog sadržaja (4).

Prema istraživanju iz 2012. godine, gotovo 12 posto djece (otprilike svako deveto) u Sjedinjenim Američkim Državama koristi komplementarni zdravstveni pristup, korištenjem dodataka prehrani ili biljnih preparata (5). Neki tinejdžeri koriste proizvode koji se reklamiraju kao dodaci prehrani za mršavljenje ili bodybuilding. Proizvodi koji se prodaju kao dodaci prehrani, posebno za mršavljenje i bodybuilding, sadrže sastojke koji mogu biti štetni, uključujući lijekove koji se mogu propisati samo na recept poput orlistata ili povučenog sibutramina (5). Neki proizvodi za bodybuilding koji se prodaju kao dodaci prehrani sadrže steroide ili supstance slične steroidima (5). To može dovesti do ozbiljnih oštećenja jetre, moždanog udara, zatajenja bubrega ili drugih ozbiljnih stanja. Uz navedeno, mnogi dodaci prehrani nisu ispitani na djeci. Budući da dječje tijelo nije u potpunosti razvijeno, nuspojave ovih proizvoda na djecu i odrasle mogu se razlikovati.

Zbog velikog broja dodataka prehrani koji se nalaze na tržištu, bitno je znati da su dodaci prehrani koji se kupuju provjereni, zdravstveno ispravni i prijavljeni Ministarstvu zdravstva (11). S obzirom na navedeno, bitno je voditi računa gdje se kupuju dodaci prehrani kako se ne bi koristili neprovjereni i zdravstveno neispravni dodaci prehrani. Preporuka je dodatke prehrani kupovati u ljekarnama uz stručni savjet ljekarnika koji će uzeti u obzir i ostalu terapiju koju je propisao liječnik.

Premda pacijenti dodatke prehrani, općenito, smatraju sigurnima, neosporno je da takvi pripravci, sami po sebi, pa čak i kada udovoljavaju svim kriterijima sigurnosti i kvalitete, mogu izazvati nuspojave. Osim nuspojava, dodaci prehrani mogu stupati u brojne interakcije,

kako s hranom, tako i s drugim dodacima prehrani, i, što je osobito važno istaknuti, s lijekovima (6,7). Također mogu biti kontraindicirani kod određenih stanja i bolesti (8,9).

Kvalitetna istraživanja i kontrola dodataka prehrani su potrebna i zbog moguće kontaminacije sirovine i/ili završnog proizvoda. U dodacima prehrani mogu se nalaziti i različiti aditivi, a za neke, poput umjetnih boja, etanola i benzoata, postoje i dokazi o štetnom učinku, naročito u djece (10,11). Osim toga, studije su za dio dodataka prehrani otkrile značajne razlike između deklariranog sadržaja koji se nalazi na pakiranju i onoga što se doista nalazi u proizvodu.

Kako bi se izbjegle brojne potencijalne opasnosti koje upotreba dodataka prehrani općenito, a osobito ona namijenjena djeci može imati, dodaci prehrani trebaju biti predmet stalnog znanstvenog istraživanja, ljekarničkog stručnog nadzora te primjerene zakonske kontrole. Od iznimne je važnosti, uz sve navedeno, da i sami roditelji stječu što više znanja o dodacima prehrani koja koriste njihova djeca.

Za sada jedino istraživanje provedeno u Hrvatskoj na temu ispitivanja znanja, stavova i mišljenja roditelja o dodacima prehrani za djecu provedeno je 2015. godine na reprezentativnom uzorku od ukupno 415 ispitanika, a obuhvatilo je ljekarne u 17 gradova i 7 ruralnih naselja (11).

Rezultati provedenog istraživanja upućuju na nisku razinu osviještenosti roditelja o dodacima prehrani namijenjenima djeci. Utvrđeno je da se među roditeljima uvriježio stav o pozitivnom učinku dodataka prehrani, a mnogi rezultati ipak pokazuju jasnu potrebu da roditelje treba u većoj mjeri informirati o dobrim ali i o potencijalno lošim stranama primjene takvih proizvoda.

Zbog svega navedenog, ljekarnik treba preuzeti znatno aktivniju ulogu prilikom izdavanja dodataka prehrani te uz ordinarijusa treba imati ključnu ulogu u savjetovanju roditelja da donesu informiranu odluku o izboru i načinu korištenja dodatka prehrani za svoje dijete.

Nuspojavu za svaki dodatak prehrani, a naročito za dodatke prehrani namijenjene djeci potrebno je prijaviti na nacionalnu platformu za prijavu nuspojava HZJZ-a (12).

- Dodaci prehrani trebaju biti provjereni, zdravstveno ispravni i prijavljeni Ministarstvu zdravstva

- Dodaci prehrani mogu stupati u brojne interakcije s lijekovima, drugim dodacima prehrani i hranom

- U dodacima prehrani mogu se nalaziti aditivi, poput umjetnih boja, etanola i benzoata, za koje postoje dokazi o štetnom učinku, naročito u djece

- Potrebno je prijaviti svaku nuspojavu uzrokovanu dodacima prehrani na nacionalnu platformu Nutrivigilancija