Pročitajte što o ovoj temi piše dr. Dubravka Vuković, specijalist dermatovenerolog

Dječja koža osjetljivija je od kože odraslih, te oni imaju povišen rizik za izgaranje prilikom izlaganja suncu, kao i za razvijanje kožnih oštećenja nakon istog.

Imajte na umi da je prevencija od 1. dana rođenja najbolji oblik zaštite od sunca.

Zašto djecu treba čuvati od sunca?

- nezaštićena koža može izgoriti na suncu nakon svega 15 minuta izlaganja

- samo jedno izgaranje i opekline od sunca koje su dovele do nastanka mjehura na koži značajno povećavaju rizik od razvoja kožnih karcinoma kasnije u životu

- pretjerano izlaganje suncu kod djece brže dovodi do dehidracije nego kod odraslih

- važno je usvojiti zdrave navike odgovornog ponašanja na suncu od malih nogu

Kako pravilno zaštititi dijete od sunca?

- ne boraviti na suncu između 10.00 i 16.00 h

- boraviti u hladu

- koristiti zaštitna sredstva kao što su šešir s obodom, sunčane naočale i odjeća s UPF faktorom

- paziti da djetetu nije pretoplo i nuditi ga dovoljnom količinom tekućine tijekom boravka vani

Što preporučuju dermatolozi?

- kreme sa zaštitnim faktorom za svu djecu stariju od 6 mjeseci

- provjeriti sastav kreme: preporuka je da je proizvod registriran za djecu, da je zaštitni faktor mineralnog tipa (titanij ili cinkov oksid), te da ima široki spektar zaštite

- SPF tj zaštitni faktor ne bi smio biti manji od 30

- uvijek prethodno testirajte preparat na manjem dijelu kože, te ukoliko dođe do neželjene reakcije promijenite preparat

- nanesite zaštitnu kremu 30 min prije izlaganja suncu, čak i kada je vani oblačno

- ponovno nanositi zaštitno sredstvo svaka 2 h tijekom boravka vani pogotovo tijekom plivanja i znojenja kože

O njezi zdrave kože u odnosu na dob, zaštiti kože od štetnog utjecaja sunčevih zraka, najčešćim kožnim bolestima dječje dobi možete uskoro čuti i na IZO radionicama.

Pratite nas kako biste na vrijeme saznali sve informacije!

https://www.facebook.com/izazovi.zdravog.odrastanja

https://www.instagram.com/izazovi.zdravog.odrastanja

https://zdravoodrastanje.com

Za svakodnevnu pedijatrijsku praksu značajno je razlikovati fiziološke kožne promjene karakteristične za razvojnu dob djeteta od patoloških koje mogu ukazivati na niz razvojnih abnormalnosti, lokalne i sustavne bolesti.

Kožne promjene mogu se pojaviti ograničeno i generalizirano tijekom akutne i kronične bolesti, ali mogu biti i klinička manifestacija sustavnih dermatoloških, infektivnih, alergijskih, neuroloških, nasljednih metaboličkih i endokrinoloških bolesti. Klinički je izazov diferencijalno dijagnostički analizirati boju i elasticitet kože, pojavu hipo i hiper pigmentacija, edema, ljuskanja, potkožnih čvorića, strukturu i izgled kose i noktiju, distribuciju dlakavosti, akni, strija. Kožne promjene mogu biti nasljedno determinirane ili pak nastaju kao rezultat imunološkog odgovora organizma na djelovanje živih i neživih uzročnika iz okoline. Razumijevanje patofizioloških mehanizama i epidemioloških okolnosti nastanka kožnih promjena uz poznavanje karakterističnih kliničkih manifestacija bolesti preduvjeti su uspješnog dijagnosticiranja i liječenja.

Za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti nužno je održati strukturalnu i funkcionalnu stabilnost kožne barijere. Anatomska struktura kože mijenja se tijekom odrastanja djeteta.

Koža ima fantastične mogućnosti funkcionalne prilagodbe, doprinosi termoregulaciji, sprječava gubitak vode, ima imunomodulatornu ulogu, omogućava osjet topline, dodira i svrbeža.

Kožne manifestacije bolesti često rezultiraju i značajnim psihosocijalnim problemima koji dodatno mogu opteretiti dijete, obitelji, zdravstveni i obrazovni sustav.

Fiziološki procesi održavanja integriteta kože i funkcionalne adaptacije nužni su preduvjeti očuvanja kožne barijere. Na stabilnost kožne barijere značajno utječe genetska predispozicija, ekspozicija bioraznolikosti kao i ekosustav u kojem dijete odrasta. Regulacija homeostaze između domaćina i okoline ovisi o interakciji prirodne površne flore kože i vanjskih patogena.

Upalna reakcija kože ključni je patofiziološki supstrat niza dermatoza. Nastanku upale pogoduje mutacija filagrina, izloženost iritansima, toksinima i alergenima, suhoća kože, lokalna produkcija kortizola.

Atopijski dermatitis tipičan je klinički primjer kronične upalne kožne bolesti koja zbog svoje učestalosti, etiologije, patogeneze i tijeka bolesti iziskuje angažirani pristup i liječnika i bolesnika.

Kožne promjene treba sagledati multidisciplinarno, individualno i holistički u kontekstu općeg zdravstvenog stanja budući da mogu biti ključni rani znaci upozorenja i životne ugroze djeteta ali i opcija sekundarne i tercijarne prevencije bolesti.

O njezi zdrave kože u odnosu na dob, zaštiti kože od štetnog utjecaja sunčevih zraka, najčešćim kožnim bolestima dječje dobi možete uskoro čuti i na IZO radionicama.

Pratite nas kako biste na vrijeme saznali sve informacije!